Sve indikacije od artritisa do istegnuća mišića i upala, tretiraju se uz pomoć ledenih pakovanja ili grejnih podloga. Liječenje boli toplotom i hladnoćom može biti izuzetno efikasno za različita stanja i povrede i takođe je lako dostupno svima. Međutim, ono što često može da predstavlja problem je da je potrebno znati koje situacije zahtijevaju vruće, a koje hladeće tretmane. Ponekad će samo jedan tretman u sebe uključiti i jedan i drugi vid terapije.

Kao opšte pravilo, koristite led za akutne povrede ili bol, zajedno sa upalama i oticanjem. S druge strane, koristite toplotu za mišićni bol ili ukočenost.

Toplotna terapija

Kako funkcioniše

Toplotna terapija funkcioniše tako što poboljšava cirkulaciju i krvotok na određenom području zbog povećane temperature. Čak i malo povećanje temperature na pogođenom području može smanjiti neugodnost i povećati fleksibilnost mišića. Toplotna terapija može opustiti i umiriti mišiće i oporaviti oštećeno tkivo.

Vrste toplotne terapije

Postoje dva različita tipa toplotne terapije: suha toplota i vlažna toplota. Obje vrste toplotne terapije bi trebalo da imaju za cilj “toplo” kao idealnu temperaturu, umjesto “vruće”.

Suha toplota (ili “provodna toplotna terapija”) uključuje izvore toplote poput grejnih jastuka, suhih grejnih pakovanja, pa čak i saunu. Ova toplota se lako primjenjuje.

Vlažna toplota  (ili “konvekcijska toplota”) uključuje izvore kao što su pareni peškiri, vlažni paketi za grijanje ili vruće kupke. Vlažna toplota može biti malo efikasnija, kao i zahtijevati manje vremena primjene za iste rezultate.

Takođe se nekada primjenjuju i profesionalni toplinski terapijski tretmani. Toplota iz ultrazvuka, na primjer, može se koristiti za tretiranje bolova u tetivama.

Prilikom primjene toplotne terapije, možete odabrati da je koristite lokalno, regionalno ili na cijelom tijelu. Lokalna terapija je najbolja za mala područja bolova, poput jednog ukočenog mišića. Ako želite povredu liječiti lokalno, možete koristiti male zagrijane gel pakete ili bočicu sa toplom vodom. Regionalna terapija je najbolja za šire područje bola ili ukočenosti, a može se postići naparenim peškirom, velikim toplim oblogom ili toplotnim pakovanjima. Liječenje cijelog tijela bi uključivalo opcije kao što su sauna ili topla kupka.

Kada se ne koristi toplotna terapija

Postoje određeni slučajevi u kojima terapiju toplotom ne treba koristiti. Ako je područje koje planirate tretirati ima modrice ili je otečeno (ili oboje), možda je bolje koristiti hladnu terapiju. Toplotnu terapiju takođe ne bi trebalo primjenjivati na području sa otvorenom ranom.

Ljudi sa određenim postojećim stanjima ne bi trebalo da koriste terapiju toplotom zbog većeg rizika od opekotina ili komplikacija zbog primjene toplote. Ovi uslovi uključuju:
– Dijabetes
– Dermatitis
– Vaskularne bolesti
– Duboku vensku trombozu
– Multiplu sklerozu (MS)

Ako imate bolest srca ili hipertenziju, pitajte svog ljekara za savjet prije upotrebe terapije. Ako ste trudni, provjerite kod svog ljekara prije upotrebe saune ili toplih kupki.

Primjena toplotne terapije

Toplotna terapija je po pravilu najučinkovitija kada se primjenjuje nešto duže, za razliku od hladne terapije, koja mora biti ograničena.

Manja ukočenost ili napetost se često mogu osloboditi sa samo 15 do 20 minuta terapije toplotom. Umjerenim do teškim bolovima najviše prijaju duže sesije toplotne terapije kao što je npr. topla kupka, koja traje od 30 minuta do dva sata.

Hladna terapija

Kako funkcioniše

Hladna terapija je poznata i kao krioterapija. Djeluje tako što smanjuje protok krvi do određenog područja, što može znatno smanjiti zapaljenje i otok koji izaziva bol, posebno u području oko zglobova ili tetiva. Ova terapija može i privremeno smanjiti nervnu aktivnost, što takođe utiče na smanjenje osjećaja bola.

Vrste hladne terapije

Postoji niz različitih načina primjene hladne terapije na pogođeno područje. Opcije liječenja uključuju:
– Ledena pakovanja ili zamrznuti gelovi
– Sprejevi sa rashladnim tečnostima
– Ledena masaža
– Ledene kupke

Ostale vrste hladne terapije koje se ponekad koriste uključuju:
– Kriorastezanje, koje koristi hladnoću za smanjenje grčeva mišića tokom istezanja
– Kriokinetika, koja kombinuje hladnu terapiju i aktivno vježbanje i može biti korisna u tretiranju istegnuća ligamenta
– Komore za hladnu terapiju cijelog tela

Kada se ne koristi hladna terapija

Ljudi sa senzornim poremećajima koji ih sprečavaju da osjete određene senzacije ne bi trebalo da koriste hladnu terapiju kod kuće, jer možda neće moći da osjete nastanak štete. Ovo uključuje i dijabetes, što može dovesti do oštećenja nerva i smanjene osjetljivosti.

Ne treba koristiti hladnu terapiju na ukočenim mišićima ili zglobovima. Hladnu terapiju ne trebate koristiti ni ukoliko imate lošu cirkulaciju.

Primjena hladne terapije

Za liječenje kod kuće, na tretirano područje treba nanijeti ledenu oblogu ili led umotan u peškir. Ne zaboravite da nikada ne smijete nanositi zamrznuti predmet direktno na kožu, jer to može prouzrokovati oštećenje kože i tkiva. Hladnu terapiju treba primijeniti što je prije moguće nakon povrede.

Koristite hladnu terapiju u kratkim periodima, nekoliko puta dnevno. Od 10 do 15 minuta je u redu, a kako biste spriječili oštećenja nerva, tkiva i kože i ne smije se koristiti više od 20 minuta. Za najbolje rezultate poželjno je da izdignete tretirano područje.

Potencijalni rizici

Rizici toplotne terapije

U toplotnoj terapiji potrebno je da koristimo “tople” temperature, a ne “vrele”. Ako koristite previše visoku temperaturu, možete si prouzrokovati opekotine. Ako imate infekciju i koristite toplotnu terapiju, postoji šansa da povećate rizik od širenja infekcije. Toplota koja se primjenjuje direktno na lokalno područje, kao kod grijućih obloga, ne smije se koristiti više od 20 minuta u jednom tretmanu.

Ako dođe do povećanja otoka, odmah prekinite terapiju.

Ako toplotna terapija nije pomogla u smanjivanju bolova ili neugoda nakon nedjelju dana, ili ako se bol povećava u roku od nekoliko dana, obavezno zakažite pregled kod svog doktora.

Rizici hladne terapije

Ako niste pažljivi, hladna terapija koja se primjenjuje predugo ili direktno na kožu može dovesti do oštećenja kože, tkiva ili živaca.

Ako imate kardiovaskularne ili srčane bolesti, konsultujte se sa ljekarom prije upotrebe hladne terapije.
Ako hladna terapija nije pomogla u tretmanu povrede ili oticanja u roku od 48 sati, pozovite svog ljekara.

Zaključak

Ako znate kada trebate koristiti hladnu terapiju, a kada se koristi terapija toplotom, znatno ćete povećati efikasnost liječenja. Za neke situacije će biti potrebno i jedno i drugo. Pacijenti sa artritisom, na primjer, mogu koristiti toplotu za tretiranje ukočenosti zglobova, a hladnoću za oticanje i akutni bol.

Ukoliko bilo koji tretman dovede do bola ili neugodnosti, odmah ga zaustavite. Ako liječenje nije pomoglo za nekoliko dana terapije, najbolje je da zakažete termin kod ljekara kako biste razgovarali o drugim opcijama liječenja.
Takođe je važno da kontaktirate svog doktora ako primijetite da su se u toku tretmana počele razvijati modrice ili uočite promjene na koži.

IZVOR: Healthline