Teško je osporiti činjenicu da većina nas živi srazmjerno brz život. U pitanju je naprosto priroda današnjeg ubrzanog društva, u kojem brojne porodične, društvene i radne obaveze lako mogu nadjačati vaše raspoloživo vrijeme i resurse. Ali, za ljude sa dijabetesom,  fizički i emocionalni stres može imati veći uticaj na zdravlje nego za ostale.

Kada ste pod stresom, nivo šećera u krvi počinje da raste. U krvi raste koncentracija hormona stresa, kao što su epinefrin i kortizol, a jedna od njihovih glavnih funkcija je podizanje šećera u krvi. U pitanju je prirodan odgovor  tijela na stres – ono pokušava da nas pripremi za borbu ili bijeg iz opasne situacije – pojačavajući dotok energije onda kada nam je to najviše potrebno.  I fizički i emocionalni stres mogu izazvati porast koncentracije ovih hormona, što posljedično dovodi do povećanja koncentracije šećera u krvi.

Ljudi koji nisu dijabetičari posjeduju kompenzacijske mehanizme pomoću kojih drže pod kontrolom nivo šećera u krvi. Međutim, kod ljudi sa dijabetesom, ti mehanizmi ili nedostaju ili su oštećeni, tako da ne mogu limitirati nivo šećera u krvi, kaže doktor Dejvid Sledž, , direktor medicinskih poslova za upravljanje dijabetesom u klinici Očner Faundejšn (The Ochsner Clinic Foundation) u Baton Ružu u američkoj državi Luizijani.

Kada se nivo šećera ne kontroliše dobro kroz ishranu i / ili lijekove, imate veći rizik za mnoge zdravstvene komplikacije, uključujući i sljepilo, probleme sa bubrezima i oštećenje živaca koji dovode do utrnulosti stopala, što sve može dovesti do ozbiljnih povreda i teško izlječivih infekcija.

Povišen šećer u krvi  tokom dužeg perioda takođe je prethodnik kardiovaskularnih bolesti, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara.”Kod dijabetesa, zbog apsolutnog nedostatka insulina, (dijabetes tipa 1) ili relativnog nedostatka insulina, (tip 2), tijelo nema dovoljno insulina da se nosi sa ovim hormonima, tako da nivo šećera u krvi raste”, kaže doktor Ričard Survit (Surwit), potpredsednik odeljenja za psihijatriju i bihejvioralne nauke u Medicinskom centru Univerziteta Djuk (Duke)  i autor knjige „Revolucija ‘Um-tijelo’ kod dijabetesa“ (Mind–Body Diabetes Revolution).

Uznemiravajuće stvari kao što su prekid emotivne veze ili gubitak posla su u svakom slučaju emocionalno iscrpljujuće. Takođe, kad dobijete grip ili infekciju urinarnog trakta, vaše tijelo se izlaže dodatnom fizičkom naporu. Generalno gledano,  dugotrajniji stresori su ti koji oslabljuju vaš sistem i imaju značajan efekt na nivo šećera u krvi.

Problem se može dodatno pogoršati zbog toga što pod ovakvim pritiskom možete izgubiti apetit i smanjiti unos hrane ili, suprotno tome, posegnuti za ne tako zdravom brzom hranom, poput bombona ili čipsa. Neki ljudi zapravo „tretiraju“ stres hranom (prejedaju se tokom stresnih perioda). Drugi preskaču svoj svakodnevni trening jer su suviše napeti ili žure da bi ga nadoknadili, što može stvoriti začarani krug, jer je vežbanje odličan način za smanjivanje šećera u krvi.

Kako da izmjerite stres

“Najvažnije je da naučite kako se osećate kad vam se podigne nivo hormona stresa,” kaže Sledž. Kod nekih dijabetičara, produžena bolest ili stres će zadržati nivo šećera u krvi visoko tokom dužeg vremenskog perioda. Često će biti potrebno da uzmete insulin ili prilagodite njegovu dozu tokom ovog perioda, i stoga je prepoznavanje perioda stresa ključno za ljude sa dijabetesom.

Pošto je stres praktično postao način života, možda čak i ne primećujete da ste pod njegovim uticajem. Mnogi ljudi će identifikovati stresore kao što je bolest u porodici (nešto veliko), ali možda neće prepoznati stres zbog praznika ili naporan rad na poslu (nešto manje ili kraćeg trajanja). Vrlo je važno da budete svjesni izvora i količine stresa. Takođe, nužno je da znate i kako se subjektivno osjećate u napetoj situaciji.

Jedan dobar način je da u dnevnik zapisujete i nivo stresa svaki put kada proveravate šećer u krvi. Mnogi glukometri imaju mogućnost unosa ličnih zabilješki i podataka prilikom vršenja provjere, ili to možete zabilježiti u zaseban dnevnik stresa. “Kada počnu bilježiti  nivo stresa, većina ljudi sa dijabetesom prilično brzo shvati šta im povećava nivo šećera u krvi”, kaže Survit.

Kako otkloniti stres

“Stres igra direktniju ulogu u kontroli šećera u krvi nego kod bilo koje druge bolesti”, kaže Survit. Ljudi sa dijabetesom treba da paze da jedu dobro i redovno vježbaju. Dobra je ideja da češće proveravate nivo glukoze u krvi kada ste bolesni ili pod stresom i da pijete mnogo tečnosti kako ne biste dehidrirali.

“Mnogi pacijenti mogu na osnovu subjektivnog osjećaja, ili pritiska pod kojim se nalaze, reći da li je njihov šećer povišen”, kaže Paula Batler, šef endokrinologije i šef programa dijabetesa na Mt. Sinaj bolnici u Čikagu. Batler pacijenti često obrazlažu zašto je njihov šećer u krvi visok kada dođu na pregled – sve, od svađe s bračnim drugom pa do propuštenogi autobusa možepredstavljati gorivo za rast nivoa šećera u krvi.

Jednom kada upoznate svoje stresore i primijetite koji od njih dižu nivo šećera u krvi, moraćete da izmislite neke načine da se „ohladite“. Šta pomaže da se stres drži pod kontrolom? Vrlo jednostavno, sve što vas opušta.

• Pokušajte sa jogom, meditacijom ili naprosto dubokim disanjem.

• Probajte progresivnu relaksacionu terapiju, u kojoj praktikujete napinjanje i opuštanje većih mišićnih grupa u sekvencama. Studija objavljena u časopisu Diabetes Care pokazala je da svega pet sesija relaksacione terapije nedeljno značajno smanjuje nivo šećera u krvi.

• Upoznajte se s osnovama kognitivne bihejvioralne terapije. Pored toga što ćete naučiti da se opustite, ova terapija će vam pomoći da prije svega preispitate ono što je vrijedno vašeg nerviranja pomažući vam da promijenite svoje ponašanje i naučite da gledate na život kroz pravu prizmu, kaže Survit.

• Razgovarajte sa terapeutom o svojim problemima. To je pouzdan način da ublažite stres koji proizilazi iz njih.

• Napravite korak nazad od stresne situacije. Ako možete, uklonite se od stresora, kaže Batler.

• Nastavite sa zdravom ishranom i vježbanjem. Vježba može pomoći u snižavanju šećera u krvi, tako da stresna faza nije vrijeme za odustajanje od aktivnosti.

• Eliminišite kofein. Kofein može narušiti sposobnost vašeg tijela da se bori sa šećerom i takođe povećava nivo hormona stresa, što može povećati nivo šećera u krvi, kaže Survit.

• Pitajte doktora o lijekovima protiv anksioznosti. To nije idealno rješenje, ali može pomoći tokom krize, kaže Batler.

• Nađite neki opuštajući hobi. Ako vas smiruje aktivnost kao što su pletenje ili slikanje, upišite se na neki kurs ili radionicu. Međutim, ukoliko vas stresira svaka nesavršenost u vašem projektu, sačuvajte hobi za manje stresno vrijeme i umjesto toga napravite si toplu kupku.

IZVOR:  Webmd