Osteoporoza je bolest koštanog tkiva u kojoj dolazi do gubitka organskog i mineralnog dijela kosti, zbog čega one postaju krhke i lomljive. Spada u jednu od pet najčešćih hroničnih bolesti uopšte, a  čak 80% oboljelih su žene. Osteoporoza je bolest starije životne dobi i najčešće je povezana s hormonalnim promjenama koje se događaju u starosti. Najčešće i najopasnije komplikacije ove bolesti su prelomi pršljenova i vrata bedrene kosti.

Zašto nastaje osteoporoza ?

Osamdeset posto oboljelih od osteoporoze su žene starije dobi, a najčešći i najznačajniji uzrok zbog kojeg se ova bolest javlja je postmenopauzalni prestanak lučenja ženskog polnog hormona, estrogena. Koštani sistem je stalno izložen jako velikim opterećenjima. Kako bi to sve mogao izdržati, tokom života se mora često pregrađivati i obnavljati. Taj zadatak izvršavaju osteoblasti i osteoklasti, ćelije koje razgrađuju stare i oštećene dijelove kosti i izgrađuju novu kost. Taj proces preoblikovanja kostiju je uslovljen interakcijom hormona i mehaničkih podražaja i upravo je njihova ravnoteža bitna za normalno funkcioniranje kosti. Kod djece se cijeli koštani sistem zamijeni za oko pet godina, dok odraslima za taj proces treba duplo više vremena.

Opterećenje ima jako bitnu ulogu u brzini pregradnje kostiju. Tako sportisti koji mišičnim radom jače opterećuju svoj skeletni sistem stalno izazivaju podražaj na kosti i tako potiču njihovu pregradnju. Zbog toga je tjelesna aktivnost jedan od glavnih i najučinkovitijih načina prevencije osteoporoze.

U reproduktivno doba, kada imaju normalnu količinu estrogena u krvi, žene su zaštićene od propadanja koštane mase. To se drastično mijenja nakon menopauze i naglog pada koncentracije estrogena. Tada počinje postupno i neizbježno smanjivanje koštane mase. Druge pridružene bolesti, neadekvatna prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti i genetska predispozicija taj proces mogu ubrzati i tako ubrzano dovesti do patološkog smanjenja koštane mase koji nazivamo osteoporoza. Izrazito bitnu ulogu u čvrstoći i kvalitetu kosti ima mineral kalcijum. On zajedno s fosforom čini soli koje zajedno s kolagenom čine osnovu koštanog tkiva. Zbog toga bilo koji poremećaj koji smanji količinu slobodnog kalcijuma u krvi potiče razvoj osteoporoze.

Najčešće je glavni krivac za takvo stanje neadekvatna količina kalcijuma u prehrani, zatim poremećaji apsorpcije kalcijuma kod raznih bolesti probavnog sistema, te endokrine bolesti koje mogu poremetiti stanje kalcijuma u organizmu (bolesti štitnjače i doštitne žlijezde, stres, dijabetes, pojačano lučenje kortizola…).

Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcijuma u tankom crijevu i njegov manjak direktno utiče na količinu kalcijuma u kostima. Stvara se u koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama, pa zbog toga nedovoljno izlaganje suncu smanjuje apsorpciju kalcijuma i tako potiče demineralizaciju kostiju.

Dugi niz godina ljekari su neumjereno propisivali ženama lijekove protiv osteoporoze. Alternativne liječnike, koji su preporučivali prirodne načine liječenja ove bolesti, smatrali su ludacima. Ali, danas se mnogi naučnici u potpunosti slažu s alternativnim liječnicima. Upozoravaju na neefikasnost i štetnost konvencionalnih lijekova za liječenje osteoporoze.

Za liječenje ove bolesti sada preporučuju zdravu prehranu, vježbe i unos dodatnih vitamina i minerala. Naučnici upozoravaju da konvencionalni lijekovi za liječenje osteoporoze nisu samo skupi, nego i imaju opasne nuspojave. Ironično, nuspojave uključuju povećani rizik od frakture kuka i nekrozu (odumiranje kosti) vilice. Bisfosfonati, na primjer, poremećuju normalnu strukturu kosti. Bisfosfonati blokiraju osteoklaste – stanice, koje razgrađuju stare kosti i prave mjesto za stvaranje novih kostiju. Kao rezultat toga, nove kosti se grade preko starih, umjesto toga da se razgradi i zamjeni stara kost.

Da, s time se povećava gustoća kostiju, ali njihova struktura postaje neprirodna. Zdravlje takvih kostiju je upitno” – kaže Karen Chapman, profesorica nutricionizma na Univerzitetu u Illinoisu, autorka nedavnog istraživanja objavljenog u časopisu “Nutrients”.
Osim toga, nedavna istraživanja su pokazala da bisfosfonati uzrokuju opasnu srčanu aritmiju koja može biti smrtonosna.

Postavljanje dijagnoze

Glavni parametar za dijagnozu osteoporoze je denzitometrijsko mjerenje gustoće kostiju. Ono što se mjeri je odstupanje koštane gustine u odnosu na vrijednosti zdrave i mlade populacije. Osim mjerenja gustine kosti, za dijagnozu su bitni detaljno uzeta anamneza i detekcija rizičnih faktora, a mogu pomoći i neki laboratorijski nalazi. U rizične faktore spadaju dob starija od 50 godina, ulazak u menopauzu, konzumacija alkohola i kofeina u prevelikim količinama, pušenje, mala tjelesna težina, zloćudne bolesti, poremećaji prehrane, nedostatak fizičke aktivnosti.

Vježbe, prevencija i liječenje

Poput mišićne mase, ako ne vježbamo redovno naša koštana masa se s vremenom smanjuje. Zato su redovne sportske aktivnosti vrlo bitne za prevenciju osteoporoze. Tokom vježbanja ne rade samo mišići, nego i kosti. Kao odgovor na vježbu, kosti se počinju ponovno formirati.

Za prevenciju i liječenje osteoporoze možete koristiti različite vježbe, ali dizanje tegova se pokazalo posebno učinkovitim za formiranje snažnih kostiju. Ako ste starija osoba i malo se krećete, započnite sa redovnim hodanjem, tako da se vratite u dobru kondiciju. Mlađi i snažniji ljudi mogu odmah započeti sa vježbama snage.

Već danas se procjenjuje da od 8 do 10 odsto svjetske populacije pati od ove bolesti, a u sljedećih 20 godina taj bi se broj trebao udvostručiti. Osteoporoza je bolest starije životne dobi, a opšta populacija je sve starija i starija, moderni način života sve više eliminiše kretanje i zdravu prehranu, a sve to pogoduje razvoju tihe epidemije. Liječenje je dugotrajno, a posljedice vrlo teške tako da prevencija u obliku redovne fizičke aktivnosti, zdrave i izbalansirane prehrane, izbjegavanja alkohola, pušenja i kofeina predstavlja prvi izbor u rješavanju ove globalne bolesti.