Tjelovježba je bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja, a nebrojena znanstvena istraživanja potvrdila su da redovita tjelesna aktivnost poboljšava zdravlje i sprečava nastanak mnogih bolesti. Ipak, oko 60% odraslih su neredovito aktivni ili su vrlo neaktivni. Tjelesna neaktivnost se povezuje s većinom bolesti koje danas muče čovječanstvo: srčano-žilne bolesti, srčani i moždani udari, visoki krvni tlak, dijabetes, prekomjerna tjelesna težina te maligne bolesti — rak, bolesti zglobova i kičme.

Tjelovježba čini dobro svima, ona održava tijelo jakim, potiče opuštanje i jača sposobnost prevladavanja mentalnih stresova. Također, suzbija pretilost i, ne samo što produžuje život, nego i njegov aktivni dio, odnosno vrijeme u kojem je život zadovoljstvo, a ne bolno breme. Vježbati se može na mnogo načina, od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu, tjelovježba mora biti redovita.

Djeca većinom dovoljno vježbaju zato što u školi sudjeluju u mnogim sportovima i aktivnostima, a i kad se igraju mnogo trče i skaču. No, odrasli su često nedovoljno tjelesno aktivni, jer se na posao i s posla voze automobilom, autobusom ili tramvajem i najveći dio vremena provode sjedeći za stolom. Kad dođu s posla sjednu u naslonjač i večer provedu pred televizorom. Moderni život današnjice nosi i puno stresa, a tjelovježba smanjuje taj stresni pritisak, skreće misli i zaokuplja ih nečim drugim, primjerice doživljajem vlastitog tijela i razvijanjem tjelesnih vještina, što pridonosi opuštanju. Kada čovjekovo tijelo živi životom za koji nije stvoreno, počinju se javljati teškoće. Tako tijelo gomila masti i deblja se, pojavljuje se osjećaj zakočenosti i boli u zglobovima, žile se začepljuju, što na kraju skraćuje život, ali to se srećom da suzbiti tjelovježbom.

Izbor vježbe ovisi o uzrastu, raspoloživom vremenu, prostoru, opremi i cijeni, ali i o osobnim sklonostima. Neki ljude vole vježbati sami, dok je drugima draže zajedničko vježbanje te zbog toga, kada biramo primjeren način postizanja i održavanja kondicije, moramo najprije promotriti i ocijeniti sebe, svoj način života i svoje potrebe. Redovito trčanje, plivanje i vožnja biciklom kad god je to moguće, prikladni su načini vježbanja. Isto tako, svi ljudi mogu se baviti bar nekim oblikom tjelovježbe, kao primjerice hodanjem, plivanjem, vježbom određenih mišića raznim tehnikama ili pomagalima te tjelovježbom pri radu kao što je košenje trave ili rad u vrtu i slično. Preporučuje se provesti najmanje 30 do 40 minuta dnevno u nekoj tjelesnoj aktivnosti. Dakle, tjelovježba se ne smije zanemarivati jer ona poboljšava zdravlje i sprečava razne bolesti: smanjuje kolesterol u krvi i štiti srce i krvne žile, regulira šećer u krvi, prevenira dijabetes, jača mišićno-koštani sistem, sprečava povećanje krvnog tlaka, sprečava psihičke bolesti, opušta napetost i poboljšava san, poboljšava probavu i disanje te potiče rad svih organa.

IZOVR: Skole.hr