Dijabetes se često naziva tihim ubojicom jer se simptomi teško prepoznaju. Najbolji način da utvrdite patite li od dijabetesa je da izmjerite šećer u krvi. Ako primijetite da imate velik broj ovih simptoma, svakako se obratite ljekaru.

Klasični simptomi dijabetesa su poliurija (često uriniranje), polidipsija (pojačana žeđ), polifagija (pojačana glad) i gubitak težine. Drugi simptomi koji su obično prisutni kod dijagnoze uključuju: povijest zamućenog vida, svrbež, perifernu neuropatiju, opetovane vaginalne infekcije i zamor. Međutim, mnoge osobe nemaju nikakve simptome tokom prvih nekoliko godina i dijagnoza im se postavlja na rutinskim pregledima. Kod osoba s dijabetesom mellitus tipa 2 se može rijetko javiti neketotička hiperosmolarna koma (stanje vrlo visoke razine šećera u krvi povezano sa smanjenom razinom svijesti i niskim krvim tlakom). Šećerna bolest tipa 1 obično se razvija naglo pa su i simptomi jače izraženi. Šećerna bolest tipa 2 vrlo često ne izaziva nikakve neuobičajene tegobe jer se razvija vrlo postupno pa prikrivena može trajati godinama. Nekad se otkrije tek kad se razviju komplikacije šećerne bolesti.

Prevencija je ključ u borbi protiv dijabetesa, posebno da se spriječi razvoj bolesti kod osoba koji već imaju određene predispozicije da ga razviju. Ipak, dijabetes tipa 1 ne može biti preveniran. S druge strane, postoji mnogo dokaza da promjene u načinu života, odnosno postizanje zdrave tjelesne težine i umjerena tjelesna aktivnost može pomoći u sprjećavanju razvoja dijabetesa tipa 2. Pretilosti, posebice abdominalna pretilost, povezana je s razvojem dijabetesa tipa 2. Gubitak težine poboljšava otpornost na inzulin i smanjuje hipertenziju, pa se osobe koje su pretile trebaju poticati na postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine.

Tjelesna aktivnost je jedan od glavnih stupova u prevenciji dijabetesa. Povećana tjelesna aktivnost je važna u održavanju mršavljenja te je povezana s smanjenjem krvnog tlaka, smanjujem otkucaja srca, povećanjem osjetljivosti na inzulin, poboljšanjem sastava tijela i psihičkim blagostanjem. Također, uravnotežena i hranjiva prehrana bitna je za zdravlje, jer zdrava prehrana smanjuje faktore rizika za kardiovaskularne bolesti. Ono ćemu se ne treba izlagati zasigurno su nikotinski dim i pušenje cigareta, stresne situacije i depresivna stanja te neredovit i neuredan ritam spavanja.