Plantarni fascitis je jedno od najčešćih uzroka boli u području pete. Plantarna fascija je široki ligament s donje strane stopala koji se proteže od prstiju stopala do pete gdje se hvata na petnu kost. Funkcija joj je održavanje koštanih svodova stopala te amortizacija hoda. Promjene fascije koje nastaju zbog intenzivnih fizičkih aktivnosti kao što su dugo hodanje, trčanje ili stajanje, uz neadekvatnu obuću ili neke druge predispozicije ubrajamo u skupinu sindroma prenaprezanja sistema za kretanje. Petni trn predstavlja izbočenje na petnoj kosti, najčešće prema dolje kao kalcifikat koji štiti plantarnu fasciju od daljnjeg oštećenja, iritacije ili upale istodobno vršeći pritisak na meko i živčano tkivo stvarajući upalu i bol u području pete.

Iz literature je vidljivo da veću vjerojatnost razvoja ovog sindroma imaju žene, pretila populacija te skupina ljudi kojima su dnevne aktivnosti vezane uz dugo stajanje i hodanje po tvrdoj podlozi. Plantarni fascitis nalazimo kod sportista kojima trčanje (naročito po tvrdoj podlozi) te skokovi dominiraju tokom sportske aktivnosti. Tako taj sindrom prenaprezanja opisan  kod atletičara, trkača, naročito maratonaca, odbojkaša, košarkaša, a rjeđe kod rukometaša i nogometaša. U rizičnu skupinu populacije za razvoj petnog trna ubrajaju se oni koji imaju skraćene mišće potkoljenice uz smanjenu fleksibilnost Ahilove tetive.  Spuštena stopala, tako zvani „visoki rist“ ili drugi deformiteti stopala također ubrajamo u čimbenike visokog rizika za razvoj petnog trna.

Simptomi

Karakteristično za petni trn su sijavajući i oštri bolovi koji su najizraženiji ujutro nakon ustajanja iz kreveta. Bolovi se nakon nekoliko koraka smanjuju te hodanje biva moguće. Tokom dana i fizičke aktivnosti bol se ponovno pojačava te zahtijeva odmor. Kod kronične faze bolesti i razvoja jake upale bolovi su konstantni i intenzivni tokom cijelog dana te su često udruženi s nemogućnošću normalnog hodanja i rezultiraju šepanjem kod bolesnika.

Dijagnostika

Dijagnoza petnog trna odnosnog plantarnog fascitisa jednostavno se postiže pregledom ljekara pritiskom bilo hvatišta fascije na petnu kost, odnosno unutarnje, medijalne strane pete. Često puta bolna je cijela peta, a bol se tijekom opterećenja i istezanja može širiti i prema prstima. RTG snimke mogu ukazivati na postojanje „petnog trna“, koji predstavlja kalcifikat hvatišta plantarne fascije na petnu kost. Treba napomenuti da bol i postojanje petnog trna ne moraju biti u direktnoj vezi, odnosno bol može biti jaka, a na RTG snimci se petni trn ne vidi ili obrnuto na RTG snimci se vidi veliki kalcifikat, a bol je mala ili je čak i nema.

Liječenje

Kao i kod većine sindroma prenaprezanja važnu ulogu u liječenju plantarnog fascitisa, naročito u akutnoj fazi razvoja sindroma, ima lokalna aplikacija leda – krioterapija više puta na dan, minimum 4- 5x dnevno uz adekvatni odmor. Također se preporučuju nestreroidni protuupalni lijekovi u obliku tableta, čepića ili topičkih pripravaka.

Vodeću ulogu u smirivanju bolova s ciljem što bržeg povratka redovnim aktivnostima imaju fizioterapijske metode liječenja te edukacija bolesnika. Na prvom mjestu tu su ciljane vježbe sa svrhom poboljšanje fleksibilnosti mišića potkoljenice, stopala te Ahilovih tetiva uz vježbe jačanja, stabilizacije i propriocepcije mišića stopala. Osim vježbi, primijenjuju se i drugi pasivni oblici fizikalne terapije kao što je terapijski ultrazvuk, laser, magnetoterapija, elektroterapija, a u posljednje vrijeme u sve veći broj ustanova ulazi i terapija udarnim valom koja može pridonijeti resorpciji prisutnog kalcifikata te pokrenuti proces cijeljenja.

Trajanje liječenja i prisutnost tegoba vezanih uz plantarni fascitis, odnosno petni trn varira od bolesnika do bolesnika. Neki nakon 10 provedenih fizikalnih terapija ne osjećaju nikakove tegobe, a neki nakon 2 ciklusa terapija od 15x ne navode značajnije poboljšaje.

Terapija blokadama – lokalno apliciranje mješavine kortikosteroida produljenog djelovanja s anesetikom rijetko se primjenjuje, pošto ne dovodi do željenih rezultata i smirivanja bolova i tegoba. Također operacijsko liječenje je izuzetno rijetko pošto se bolest može ponovno vratiti.

Stoga važnu ulogu u prevenciji i liječenju petnog trna ima edukacija bolesnika kojima treba ukazati na važnost nošenja adekvante obuće (izbjegavati tvrde i uske cipele, visoke pete) s mekanim poplatcima. Kod bolesnika sa spuštnim svodovima stopala te drugim deformitetima stopala, neophodna je i korekcija statike ortopedskim ulošcima koji se radi po individualnom programu prilagođenom sportskoj obući  ili normalnoj obući. Također je moguća i primjena silikonskih umetaka za pete koji amortiziraju udarce i vibracije rasterečujući mišiće, tetive i ligamente izložene dugotrajnim stajanju i sportskim naporima. U boljim centrima na jedinstvenoj 3D tehonologiji uređajem se mjeri statička opterećenost stopala, obujam potkoljenice te dinamička analiza hoda koja pomaže pri individualnoj opskrbi bolesnika s ortopedskim ulošcima, cipelama ili kompresivnim čarapama, kao i kod pravilnog izbora sportske obuće za sportiste i rekreativce.

dr.sc. Sanda Dubravčić-Šimunjak, prim.dr.med.