Šećerna bolest ili dijabetes, poremećaj je metabolizma karakteriziran hroničnom hiperglikemijom zbog poremećenog izlučivanja inzulina, djelovanja inzulina ili oboje. Inzulin je hormon od vitalne važnosti koji proizvodi gušterača, a koji ima ulogu ključa za propuštanje šećera (glukoze) u stanice. Osnovna značajka dijabetesa upravo je povišen šećer u krvi, koji dugoročno uzrokuje oštećenja na očima, živcima, bubrezima i krvnim žilama.

Tipovi dijabetesa

Postoje dvije osnovne vrste dijabetesa: Dijabetes tipa 1 javlja se u djetinjstvu ili mladosti, te je inzulin  neophodan u liječenju. Izazvan je samim imunim sistemom tijela, koje uništava stanice gušterače koje pak proizvode inzulin. Nastanak tipa 1 šećerne bolesti obično je iznenadan i dramatičan, te može uključivati neke od sljedećih simptoma: učestalo mokrenje, prekomjernu žeđ i suhoću usta, izraziti umor, stalnu glad, nagli gubitak težine ili smetnje vida. Dijabetes tipa 2 obično se polako razvija kod odraslih. Napreduje s vremenom. U početku se može liječiti dijetom i tjelovježbom, a u kasnijoj fazi bolesti potrebno je u liječenje uvesti tablete i inzulin.

Pravilna prehrana je ključ

Za dijabetičare je vrlo bitan redoviti unos hrane s ugljikohidratima (CHO) koji se sporo apsorbiraju (krumpir, kruh, tjestenina, riža, voće, povrće) kako bi se spriječila hipoglikemija. Hrana koja se preporučuje kod dijabetesa temelji se na principima zdrave prehrane. Slobodno se mogu koristiti proizvodi u koje nije dodan šećer. Svi napitci trebali bi biti bez šećera. Bitno je imati na umu vrstu hrane, količinu i vrijeme obroka. Pri svakom obroku potrebno je jesti hranu s ugljikohidratima koji se sporo apsorbiraju, a obroci se nikada ne smiju preskakati. Žitarice, obrano i aromatizirano mlijeko, krekeri, riža, tjestenina, povrće, voće, jogurti bez šećera primjer su dobrog izvora ugljikohidrata koji se sporo apsorbiraju, a njima se može održavati razina glukoze u krvi.

Kretanje – prioritet za dijabetičare

Tjelesna aktivnost ima blagotvoran učinak na različite bolesti, a osobito na dijabetes. Redovna fizička aktivnost i bavljenje sportom čuvaju zdravlje i podižu raspoloženje, daju tijelu više energije, osnažuju srce i poboljšavaju njegovu izdržljivost. Vježbom snižavamo kolesterol i druge masnoće u krvi, te usporavamo proces starenja. Naime, za vrijeme tjelovježbe organizam je opušten, smanjuje se mogućnost psihičkog stresa koji najviše škodi u regulaciji šećerne bolesti. Dakle, kretanje i tjelovježbu trebamo promatrati kao jedan od ključnih faktora u liječenju dijabetesa.