Bez obzira na to da li vas muči sijeda kosa ili za to uopšte ne marite, ova pojava je životna činjenica i još uvijek u popriličnoj mjeri  misterija.

Nova istraživanja pokazuju da je razlog zbog kojeg se javlja sijeda kosa možda i nagomilavanje hidrogen peroksida u ćelijama kose, što za posljedicu ima da kosa pobijeli iznutra prema van. Ćelije kose prirodno u sebi sadrže malu količinu hidrogen peroksida, ali kontroliše ga enzim katalaza, koji pretvara hidrogen peroksid u kiseonik i vodu. Kako starimo, tijelo proizvodi sve manje tog enzima, pa se hidrogen peroksid nakuplja i blokira normalnu sintezu melanina, prirodnog pigmenta kose. Zbog toga kosa sijedi, a baca se i novo svjetlo na izraz ‘peroksid blond’.

Istraživači iz Velike Britanije, Perua, Španije, Čilea, Argentine, Meksika, Kolumbije i Brazila proučavali su 6,630 ljudi u Latinskoj Americi kako bi vidjeli na koji način se različiti geni odnose na boju kose, sijedu kosu, gustinu kose, ravnu ili kovrdžavu kosu. Otkrili su gen IRF4 povezan sa sijedom kosom. Gen se odnosi na boju kose, ali ne i na način na koji kosa postaje sijeda. To djeluje na regulaciju melanina, pigmenta koji utiče na boju kose, očiju i kože.

Razumijevanje uticaja gena na boju kose može dovesti do razvoja tretmana koji usporavaju ili čak potpuno sprečavaju da kosa postane sijeda, rekli su autori studije objavljene u Nature Communications Journal.

Kako kosa sijedi?

Kosa raste iz folikula, okruglastih tvorevina u vašem vlasištu. Prosječna glava ima između 100 i 150 hiljada folikula, od kojih svaka funkcioniše nezavisno od drugih. Kosa je u svom nepigmentiranom stanju, zapravo, bijela. Boju dobija od melanina, pigmenta koji određuje i boju kože. Kosa dobiva svoju konačnu boju zahvaljujući dva tipa melanina: eumelaninu (tamnosmeđa) i feomelaninu (crvenkasta i žuta kosa). Jedna od teorija zašto kosa sijedi je ta da s godinama tijelo prestaje proizvoditi melanin i kosa postane siva, srebrnkasta ili bijela.