Varikozne vene je često upotrebljavan pojam koji označava široki spektar proširenih vena različitog promjera od sitnih teleangiektazija do ozbiljno proširenih, tortuotičnih vena. Proširene vene su, prema definiciji, dilatirane, tortuotične, izdužene vene bilo kojeg promjera. Teleangiektazije su sitni, intradermalni varikoziteti koje predstavljaju više estetski, a manje simptomatski problem. Retikularne vene su potkožne vene koje su spojene sa ograncima glavnih, velikih potkožnih vena ( venae saphaene magne, venae saphaene parve ili njihovih ogranaka). Kada govorimo o proširenim venama najčešće mislimo na promijenjene površinske vene nogu, međutim proširene vene mogu biti i u području jednjaka, želuca, završnog dijela debelog crijeva, skrotuma. Smatra se da 30-40% radno sposobne populacije ima razvijen određeni stupanj proširenih vena nogu. Proširene vene najčešće se razvijaju u osoba između 30. i 60. godine života.
Anatomski, razlikujemo 2 glavna venska sistemau tijelu:

1. duboki venski sistem – smješten je duboko unutar nogu, okružen i zaštićen mišićima potkoljenica i natkoljenica. Prenosi oko 90 % venske krvi prema srcu.
2. površinski venski sistem – smješten površno, nije okružen mišićima, tanje je stjenke i zato skloniji širenju.

Ova dva sistema međusobno su povezani perforantnim venama.

Osnovna funkcija vena je odvodnja krvi iz različitih organa u srce, točnije desni atrij. Povratak krvi u srce, iz donjih ekstremiteta, omogućuju mišići potkoljenica koji djeluju poput pumpe tjerajući krv prema gore. Venski zalisci su ti koji sprečavaju retrogradni povrat krvi i u slučaju njihove insuficijencije dolazi do refluksa (povrata krvi) i povećanja tlaka u površinskim venama.Osim toga, radi anatomske građe i sastava stjenke vena, one su se sposobne proširiti i na taj način akumulirati veliki volumen krvi, bez značajnog povišenja tlaka u njima. Međutim, porastom tlak u njima iznad određene granice one se znatno proširuju, postaju vidljive, tortuotične i izdužene.

Postoje određeni rizični čimbenici za nastanak varikoziteta. Međutim, kombinacija rizičnih čimbenika prije će dovesti do nastanka proširenih vena, nego djelovanje samo jednog faktora rizika. Glavni rizični čimbenici za razvoj proširenih vena su:

• nasljedni čimbenici (poznato je da se proširene vene češće razvijaju u osoba kod kojih netko od bližih članova porodice ima venske varikozitete)
• spol (žene su 4x opterećenije s nastankom proširenih vena u odnosu na muškarce)
• debljina
• izloženost dugotrajnom stajanju ili sjedenju (osobe koje obnašaju poslove gdje uglavnom stoje ili sjede imaju povećanu učestalost razvoja proširenih vena radi slabljenja stjenke vena)
• trudnoća (utvrđeno je da do 40 % trudnica razvije neki stepen proširenih vena tokom trudnoće)

Trudnoća predstavlja rizični čimbenik za nastanak proširenih vena iz nekoliko razloga. Glavni je razlog hormonski disbalans koji se događa tokom trudnoće. Povišena razina hormona progesterona djeluje na stjenku vena relaksirajuće, što dovodi do razdvajanja listova zalistaka i njihove insuficijencije, te posljedičnog refluksa. Osim toga, povećana maternica pritišće na vene zdjelice i donju šuplju venu (vena cava inferior) što povisuje tlak u venskom sistemu nogu i doprinosi razvoju varikoziteta.

Najčešće tegobe na koje se pacijenti s proširenim venama žale su osjećaj težine i napetosti u potkoljenicama, oticanje nogu, tupi ili ponekad grčeviti bolovi, svrbež i promjene pigmentacije kože, napose u području iznad unutarnjeg gležnja. Navedene tegoba su uglavnom progresivnog tijeka, što znači da se s vremenom pogoršavaju.

Dijagnoza proširenih vena postavlja se na temelju kliničkog pregleda, a stepen insuficijencije određuje se ultrazvučnom pretragom tzv. Doppler-om vena.

Od komplikacija vezanih uz proširene vene treba spomenuti krvarenje iz varikoziteta, upalu povrešinske vene (phlebitis) i vrijed (ulkus). Krvarenje nastaje prilikom manje traume pojedinog variksa jer je stjenka vene na tom mjestu vrlo tanka i fragilna. Upala površinske vene (phlebitis) označava pojavu crvenila i bolne otekline uzduž upalno promjenjenog segmenta vene neposredno ispod kože. Upala rezultira nastankom tromba u zahvaćenoj površinskoj veni. Ovdje je potrebno napomenuti da se ovo stanje bitno razlikuje, po mogućem tijeku bolesti i načinu liječenja, od duboke venske tromboze, koja označava razvoj tromba u dubokim venama nogu. Vrijed potkoljenice (ulcus cruris) je otvorena rana na potkoljenici, najčešće s unutarnje strane donjeg dijela potkoljenice, kao posljedica dugotrajne hipertenzije u površinskom venskom sustavu.

Na liječenje proširenih vena pacijenti se danas odlučuju radi navedenih komplikacija, neugodnih simptoma ili kozmetskih razloga.

Mogućnosti liječenja varikoznih vena zaista su velike i uključuju: kompresivnu terapiju, skleroterapiju, klasične kirurške metode uklanjanja proširenih vena (flebektomije, stripping), endovenske metode (laser i RadioFrekvantna Ablacija) i sklerozacija vena pjenom pod kontrolom ultrazvuka (UGFS).

Sve navedene metode, osim kompresivne terapije, su u određenoj mjeri invazivne i treba izbjegavati njihovu primjenu u trudnoći. Osim toga, završetkom trudnoće simptomi vezani uz proširene vene, kao i njihov izgled imaju tendenciju oporavka. Radi navedenog, tretman većine slučajeva proširenih vena u trudnica treba primarno provoditi kompresivnom terapijom. Elastično-kompresivne čarape djeluju pozitivno na vensku cirkulaciju stvarajući tlak na mjestu primjene, što smanjuje tlak u površinskom venskom sistemu i pozitivno djeluje na povrat krvi u srce. Vanjski pritisak na stjenku vena približava razmaknute listove zalistaka, smanjujući tako njihovu insuficijenciju. Kompresivna terapija smanjuje oteklinu u području potkoljenice, kao i osjećaj težine i bolova u nogama. Danas se kompresivne čarape razlikuju po veličini, dužini, klasi kompresije, boji. Sama primjena sastoji se od navlačenja čarapa odmah nakon buđenja i jutarnje toalete i nošenja tokom čitavog dana. Osim kompresivne terapije ima i nekoliko praktičnih savjeta za prevenciju razvoja ili napredovanja proširenih vena:

• svakodnevno vježbajte ili šetajte
• pokušajte ostati u preporučenim vrijednostima tjelesne težine za stepenj trudnoće
• povremeno tokom dana podignite stopala i noge iznad razine srca
• izbjegavajte sjedenje sa prekriženim nogama
• nemojte predugo sjediti ili stajati
• spavajte na lijevoj strani , što umanjuje pritisak povećanog uterusa na donju šuplju venu

Naravno da nošenje elastično-kompresivnih čarapa neće izliječiti proširene vena, ali će u velikoj mjeri ublažiti nastale tegobe. Neka od drugih metoda liječenja varikoznih vena stoji na raspolaganju, ali najranije 3-4 mjeseca nakon poroda.

Dr. Slaven Suknaić