Današnje spoznaje i rezultati brojnih istraživanja ukazuju da je multipla skleroza autoimuna bolest koja nastaje djelovanjem čimbenika okoline, ali i utjecajem genetske sklonosti. Poznata je kao “bolest s tisuću lica”, jer je nije lako dijagnosticirati, uzrok joj nije posve razjašnjen, a tok bolesti teško je predvidjeti.

Osnovna karakteristika multiple skleroze je dominantna upala mijelinske ovojnice živaca, dok su sama živčana vlakna u početku relativno pošteđena. Zbog toga se bolest ubraja u veliku grupu tako zvanih demijelinizacijskih bolesti. Simptomi bolesti javljaju se zbog oštećenja mijelinske ovojnice. Ovisno o lokalizaciji i opsegu oštećenja ovojnice nastaje oštećenje motorike (primjerice poremećaj kretanja ili slabosti motoričke snage ekstremiteta), oslabljen je osjet, smanjuje se vidna oštrina, poremećena je ravnoteža, kontrola sfinktera…

U ranom stadiju multiple skleroze mogu se pojaviti umor, gubitak snage (mišićna slabost u jednom ili više udova), trnci, ukočenost, bol, smanjenje oštrine vida i “miješanje” boja, dvoslike, nestabilnost u hodu, vrtoglavica, otežana kooordinacija pokreta, tremor (drhtanje), smetnje kontrole mokrenja i stolice, otežana koncentracija, tjeskoba, depresija, seksualne poteškoće… Simptomi često dođu i prođu u nekoliko dana, pa mnogi bolesnici u početku ne traže medicinsku pomoć.

Multipla skleroza (MS) je kronična upalna i degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava, a oštećenja mogu zahvatiti mozak i moždinu kičme. Multipla skleroza oštećuje mijelinske ovojnice koje prenose impulse odnosno podražaje između živčanih stanica. Na mjestima nestanka mijelinske ovojnice nastaju ožiljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija. Takvi ožiljci uzrokuju raznovrsne, gore spomenute simptome, a kako bolest uzima maha, tjelesne funkcije mogu se pogoršati do teške invalidnosti.

Provjerite program za rehabilitaciju u Bauerfeindu.