Svake godine, pa tako i ove, nizom manifestacija i akcija, obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti 14. novembra. Nizom aktivnosti javnost se nastoji upozoriti na opasnost od neotkrivene i neregulirane šećerne bolesti. Važno je što većem broju građana omogućiti da provjere šećer u krvi, a oboljelima približiti i dati nove informacije i spoznaje o mogućnostima liječenja i važnosti poznavanja vlastite bolesti.

Kao što je poznato, dijabetes je hronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a koji omogućuje stanicama preuzimanje glukoze iz krvi i njezinu preradu u energiju. Neadekvatna proizvodnja inzulina ili njegova nedjelotvornost uzrokuju povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija), pa ona može rezultirati dugoročnom štetom za organizam, odnosno oštećenjem pojedinih organa i tkiva. Raširenost šećerne bolesti, odnosno dijabetesa postaje globalna i poprima osobitosti epidemije, bolest prate teške zdravstvene posljedice. Evo kako to izgleda u brojkama:

• dijabetes je odgovoran za 4,6 milijuna smrti godišnje – svakih sedam sekundi umire jedan oboljeli
• u svijetu danas više od 366 milijuna osoba boluje od dijabetesa
• stručnjaci procjenjuju da će, bez javnozdravstvene intervencije do 2030. godine taj broj porasti na 550 milijuna
• dijabetes je jedan od prvih deset uzročnika invalidnosti i komplikacija kao što su srčani udar, moždani udar, amputacije i oštećenja vida
• preko 40% osoba s dijabetesom ne znaju da su oboljeli
• u starijoj populaciji dijabetes je još češći (15 do 20% osoba)
• sve češće se javlja u mlađoj životnoj dobi